Politika

NAMA DRŽI LEKCIJE I NAPADA VUČIĆA, A NJEGOV ŠEF GASI MEDIJE U AUSTRIJI: Zbog osvete bez posla ostalo više od 1.000 novinara, broj se može i UDVOSTRUČITI

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: snapshot/Future Image/D Anoraganingrum/Shutterstock editorial/Profimedia
Austrija se suočava sa najdramatičnijom medijskom krizom u svojoj istoriji.

Uzrok haosa na medijskom nebu Austrije je vicekancelar, ministar za medije i lider Socijaldemokratske partije Austrije Andreas Babler, koji je, kako piše portal Oe24, doveo na ivicu uništenja austrijske novinare.

Sve veći broj posmatrača veruje da Babler namerno uništava medije iz osvete zbog kritičkog medijskog izveštavanja o njegovoj politici i njegovoj ličnosti.

Inače, zanimljivo je da je visoki funkcioner SPO Andreas Šider, koji se sa pozicije poslanika EP istakao u napadima na Srbiju i predsednika Aleksandra Vučića.

Andreas Šider Foto: snapshot/Future Image/D Anoraganingrum / Shutterstock Editorial / Profimedia

Aktuelna vlada nije uspela samo da potpuno uništi imidž javnog servisa ORF i poverenje javnosti u taj medij, sada uništava i privatni medijski sektor u Austriji gurnuvši skoro sve medije u najtežu krizu.

Talas otpuštanja: Više od 1.000 novinara bez posla

"Klajne Cajtung" i "Kurier" su prvi masovno smanjili broj zaposlenih, zatim "Standard" i "Di Prese", a nedavno čak i visokoprofitabilni "Hojte".

Situacija je još dramatičnija u privatnom televizijskom sektoru: Puls24/ATV/Puls4 su morali da otpuste 45 zaposlenih, a sada "Servus TV", koji je ranijih godina primao milionske iznose od milionera Matešica, sledi primer otpuštanjem  60 zaposlenih.

Već postoje izveštaji o dvocifrenom gubitku radnih mesta u "Skaju".

Početkom 2026. godine, više od 1.000 novinara je ostalo bez posla u Austriji, a prema rečima ekspertima iz medijskog sveta, ovaj broj bi se mogao udvostručiti do kraja godine.

Babler blokira finansiranje kako bi ucenio koalicionog partnera

U stvari, ministar za medije je stvorio pravu katastrofu: medijske subvencije obećane za tekuću godinu su blokirane. On blokira čak i isplatu dogovorenih sredstava za digitalnu transformaciju, projekta Kurcove vlade koji je namenjen da nadoknadi odliv prihoda od oglašavanja američkih tehnoloških giganata poput Gugla i Mete kroz digitalni porez od 5 odsto.

Andreas Babler Foto: EPA/Max Slovencik

Umesto da se medijima raspodeli celokupni prihod od digitalnog poreza od preko 120 miliona evra, kako zahtevaju sva medijska udruženja, čak se ni beznačajna suma od 20 miliona evra koju je obezbedila vlada ne isplaćuje.

Brojni mediji, posebno oni manji, stoga se suočavaju sa krizom.

Babler je finansiranje transformacije učinio pregovaračkim adutom u svojim pregovorima o budžetu i popustiće samo ako Narodna partija (OVP) napravi ustupke po drugim pitanjima.

Blokirane su i ostale medijske subvencije koje je Babler uvek tako samouvereno obećavao.

Vitalne subvencije za distribuciju novina nisu dostupne jer Babler odbija da raspodeli subvencije besplatnim novinama na način koji je u skladu sa tržišnim propisima i propisima EU i antimonopolskim propisima, tvrdeći da je njihovo izveštavanje previše kritičko.

Bez jednakog tretmana besplatnih novina u skladu sa propisima EU, EU neće odobriti subvencije za distribuciju i podvrgnula bi ih 18-mesečnom procesu preispitivanja. Ova subvencija je stoga blokirana najmanje godinu i po dana.

Nema ni traga od bilo kog drugog Bablerovog grandioznog obećanja. Svakako nema pomena o novoj "kvalitetnoj subvenciji za medije", najavljenoj uz veliku pompu i uz troškove od skoro 100.000 evra konsultantskih usluga.

Medijima ove godine nedostaju 50 miliona evra subvencija zbog Bablerove blokade.

Istovremeno sa zamrzavanjem finansiranja, Bablerova vlada je smanjila budžete za oglašavanje u svim medijima na manje od 10 miliona evra.

Beč Foto: Wirestock Creators/Shutterstock

 Be

Umesto toga, Babler i družina rasipaju sredstva na masovno povećano oglašavanje preko američkih kompanija koje javno kritikuju, kao što je Gugl, trošeći ih potpuno besmisleno na partijske propagandne TV kanale (koje niko ne gleda) i dramatično proširujući svoja odeljenja za odnose s javnošću do te mere da sada više PR-ova radi u vladi i državnim preduzećima nego u svim privatnim domaćim medijima zajedno, piše Oe24.

Najveća katastrofa za medije se nazire u Beču, gde gradonačelnik Mihael Ludvig, inače iz redova SPO, postaje grobar bečke medijske scene koju su Helmut Cilk i Mihael Hojpl tako marljivo gradili pre njega.

Samo u prvoj polovini ove godine, Ludvig je - uz glasan aplauz stranke NEOS ministarke spoljnih poslova Beate Majnl-Rajzinger - smanjio izdatke grada na medije za više od 60 procenata.

To, ističe Oe24, znači da će, dugoročno gledano, najmanje 50 odsto svih bečkih novinara izgubiti posao.

Ovo je neverovatan udarac za nekada prosperitetno medijsko središte.

Ludvig, kao i njegov stranački kolega Babler, obećavaju jednu medijsku subvenciju za drugom. Ali ništa od toga se ne očekuje.

Finansiranje projekta veštačke inteligencije koje je Ludvig tako veličanstveno najavio, a koje je bivši direktor ORF-a Vrabec trebalo da sprovede, ne postoji čak ni kao koncept.

U ponedeljak, Ludvig namerava da objavi dotacije u visini od šest miliona evra medijima kako bi zaustavio propadanje medijskih kuća u Beču. Kada će ova sredstva zapravo biti isplaćena, niko ne može ni da nagađa, a novinar Oe24 se pita da li će do tada u Beču uopšte ostati medijske kuće ili novinari...

(Kurir.rs/Oe24)